Prijava / Registracija

Lajmska borelioza – kronološki pregled (infografika)

Simptome Lajmske borelioze ljudi su dokumentirali već prije 250 godina. Čovjek je bio zaražen borelijom prije najmanje 5300 godina, a bakterija borelija stara je najmanje 60 000 godina.

Simptome Lajmske borelioze ljudi su dokumentirali već prije 250 godina. Čovjek je bio zaražen borelijom prije najmanje 5300 godina, a bakterija borelija stara je najmanje 60 000 godina.

Lajmska borelioza je bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi koja se na čovjeka prenosi dok krpelj sisa krv.

Njezino porijeklo seže unatrag 60 000 godina1, a prvi dokazi da je čovjek bio zaražen borelijom sežu unatrag 3300 godina prije naše ere. Borelija je otkrivena i kod Ledenog čovjeka Ötzija, najstarije mumije u Europi.2

Prvi poznati zapis koji sadrži opise simptoma karakterističnih za Lajmsku boreliozu je iz 1764. godine.3

Godine 1883. prvi su put opisane promjene na koži4 karakteristične za boreliozu. Najvjerojatnije je bilo riječ o eritemu ili crvenom prstenu koji su svoje ime erythema migrans dobili 1911. godine.

Znanstvenici su nastavili s istraživanjima te su 1930. godine otkrili povezanost između crvenog prstena i neuroloških simptoma koji su se pojavili nakon ugriza krpelja5. Godine 1949. znanstvenici su po prvi put antibiotikom penicilinom uspješno izliječili posljedice infekcije borelijom6, ali u to vrijeme još nisu znali da je riječ o Lajmskoj boreliozi.

Šezdeset godina nakon što je crveni prsten dobio svoje ime, erythema migrans prvi je put identificiran kod pacijenta u SAD-u 1970. godine, a koji je također uspješno izliječen antibiotikom.7 Pet godina kasnije uslijedilo je važno otkriće.

Godine 1975. znanstvenici s američkog Sveučilišta Yale istraživali su visoku stopu obolijevanja od borelioze nakon ugriza krpelja u američkom gradu Lyme i okarakterizirali bolest koju danas poznajemo pod imenom Lajmska bolest ili Lajmska borelioza.8

Godine 1981. otkrili su da bakterija uzrokuje boreliozu. Otkrio ju je Willy Burgdorfer, po kojem je bakterija dobila ime Borrelia burgdorferi (borelija).9

U Sloveniji je prva infekcija bakterijom kod ljudi otkrivena 1988. godine, a 1993. je infekcija borelijom otkrivena i kod krpelja.10 U Hrvatskoj je bolest prvi puta utvrđena 1984. godine.11

Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tijekom 2013. godine u Republici Hrvatskoj je prijavljeno 661 oboljela osoba od Lyme borelioze, a 2014. godine 470 oboljelih, s trendom porasta u zadnjih desetak godina. Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti najveći broj oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju, Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji, a zatim u gradu Zagrebu i okolici Zagreba.12

 

Viri:

1 Reitman E, Yale School of Public Health. Ancient History of Lyme Disease in North America Revealed with Bacterial Genomes. Dostupno na: https://publichealth.yale.edu/article.aspx?id=15651 (24. 4. 2019).
2 Keller A. et al. New insights into the Tyrolean Iceman’s origin and phenotype as inferred by whole-genome sequencing. Nature Communications, 2012. Dostupno na: https://www.nature.com/articles/ncomms1701.pdf
3,4,5 Marcus K. Verhandlungen der dermatologischen Gesellschaft zu Stockholm.Archives of dermatology and syphilology. 1910(101), 403 – 406.
6 Thyresson N. The penicillin treatment of acrodermatitis atrophicans chronica (Herxheimer). Acta Dermato-Venereologica. 1949(29), 572 – 621.
7 Scrimenti R. J. “Erythema chronicum migrans”. Archives of Dermatology, 1970(102), 104 – 105.
8 Elbaum-Garfinkle S. Close to Home: A History of Yale and Lyme Disease. Yale journal of biology and medicine, 2011(84), 103 – 108.
9 Burgdorfer W. et al. Lyme disease-a tick-borne spirochetosis? Science, 1982(216), 1317 – 1319.
10 Strle F. Lyme borreliosis in Slovenia. Zentralblatt für Bakteriologie, 1999(289), 643 – 652.
11 Maretić T, Maretić Z. U povodu jednog slučaja morbus Lyme. Lijec Vjesn 1986; 108: 490-3.
12 Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Krpelji i bolesti koje najčešće prenose u Hrvatskoj te preventivne mjere zaštite od krpelja. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/krpelji-i-bolesti-koje-najcesce-prenose-u-hrvatskoj-te-preventivne-mjere-zastite-od-krpalja/ (3. 6. 2020).

VISA Mastercard   Paypal

Zaštita privatnostiUvjeti korištenjaKolačićiOtisak       © 2024 Sanotest