Zaštita od krpelja presudna je u sprječavanju oboljenja od Lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa. Otprilike 50 do 60 % odraslih osoba ne primjenjuje nikakvu zaštitu od krpelja.
Zaštita od krpelja presudna je u sprječavanju oboljenja od Lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa. U nastavku sažimamo šest preventivnih mjera za smanjenje rizika od prihvata krpelja.
Pregled sadržaja: 6 preventivnih mjera za učinkovitu zaštitu od krpelja
Za zaštitu od krpelja najviše možemo napraviti sami preventivnim mjerama kojima se provjereno smanjuje mogućnost prihvata krpelja na naše tijelo.
Otprilike 50 do 60 % odraslih osoba ne primjenjuje nikakvu zaštitu od krpelja.
Istraživanja pokazuju da tek 40 do 50 % odraslih osoba zaista poduzima preventivne mjere za zaštitu od krpelja, unatoč tome što je većina njih upoznata s preventivnim mjerama i svjesna opasnosti od zaraze bolestima koje prenose krpelji.1
Više od 60 % krpelja zaraženih je borelijom. Krpelji postaju aktivni kada temperatura okoline poraste iznad 7 °C, od ranog proljeća do kasne jeseni.
Najčešće se zadržavaju u niskom raslinju, u travi i grmlju, u šumama, na livadama, u parkovima i vrtovima. Gradski parkovi ili dijelovi gradova obrasli vegetacijom, dječja igrališta ili povrtnjaci nisu nikakva iznimka.
Posebno je puno krpelja izvan urbanih područja, u ruralnim područjima, kamo obično odlazimo na šetnju ili kako bi se bavili drugim aktivnostima u prirodi.
Šetnja s kućnim ljubimcima, sportske aktivnosti na otvorenom poput trčanja, nogometa, piknika, vrtlarenja, branja gljiva, lova i ribolova tek su neke od aktivnosti koje donose veću mogućnost dolaska u kontakt s krpeljima.
Krpelji se zadržavaju i pred kućnim vratima.
Krpelji se najčešće prihvaćaju tamo gdje to najmanje očekujemo i gdje smo najmanje pažljivi, u vrtovima i na travnatim površinama ispred kuće ili u četvrti.
Za zaštitu od krpelja najviše možemo napraviti sami. U nastavku sažimamo šest preventivnih mjera koje su provjereno učinkovite u sprječavanju prihvata krpelja i time u smanjenju mogućnosti nastanka Lajmske borelioze ili krpeljnog meningoencefalitisa.
Preventivne mjere prije odlaska u prirodu
Obucite se u prikladnu odjeću.
Prilikom odlaska u prirodu, posebno na mjesta gdje se može očekivati više krpelja, obucite se u odjeću svjetlije boje kako bi krpelje lakše uočili.
Obucite duge hlače i donji dio nogavica kod gležnjeva ugurajte u cipele. Ako to nije moguće, preko nogavica navucite čarape. Time ćete napraviti fizičku prepreku koja će spriječiti da krpelji dođu u kontakt s kožom.
Ako je moguće, obucite majicu dugih rukava. Na visokim temperaturama ili prilikom bavljenja sportom na otvorenom ove su mjere gotovo nemoguće, pa je još važnije slijediti mjere po povratku kući (one su opisane u nastavku). U svakom slučaju majicu uvucite u hlače kako biste spriječili da krpelji pronađu put do kože.
Važno je odabrati odjeću kojom najbolje možete spriječiti da krpelji dođu u kontakt s kožom. Na glavu stavite pokrivalo, pogotovo ako ćete se kretati šumom ili blizu grmlja.
Prikladnom odjećom možete spriječiti da krpelji dođu u kontakt s kožom.
Jedno od istraživanja o učinkovitosti preventivnih mjera u sprječavanju nastanka Lajmske borelioze pokazalo je da je uporaba zaštitne odjeće učinkovita u 40 % slučajeva.2
Korištenje sredstava protiv krpelja
Korištenjem repelenata smanjuje se vjerojatnost prihvata krpelja.3 Istraživanje u stvarnom okruženju pokazalo je da je korištenje repelenata učinkovita mjera zaštite od krpelja u 20 % slučajeva.4
Izbjegavajte mjesta gdje se zadržavaju krpelji
Krpelji se najčešće zadržavaju u niskom raslinju, na mjestima gdje ima dovoljno domaćina, posebno životinja koje krpeljima osiguravaju hranu za preživljavanje. Pogoduju im vlažnija okruženja jer im vlaga omogućava opstanak.
Krpelji izbjegavaju izravno izlaganje sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama gdje se mogu brže isušiti. Stoga se zadržavaju u hladu, čak i, primjerice, ispod trave. Mjesta uz rubna područja šuma, livada, raznih pješačkih staza i slično prepuna su krpelja.
Ako je moguće, izbjegavajte takva mjesta i radije prošetajte šetalištima. Izbjegavajte kontakt s raslinjem uz staze i šume, poput paprati. Izbjegavajte sjediti na zemlji, na travnatim površinama i na lišću pored i u šumi.
Preventivne mjere po povratku kući
Provjerite nalazi li se na odjeći i ostalim predmetima koji krpelj
Nakon povratka iz prirode važno je da pažljivo pregledate svu odjeću s vanjske i unutarnje strane ne biste li pronašli kakvog krpelja. Pregledajte ruksake, košare i razne alate, igračke ili sportsku opremu.
Odjeću koju ste nosili u šumi odvojite od ostale odjeće. Krpelj se može sakriti među ostalom odjećom i prihvatiti se na tijelo kasnije, čak i nakon nekoliko dana.
Krpelja nesvjesno možete unijeti u svoj dom.
Krpelji se mogu prihvatiti na odjeću ili druge predmete te tako ući u dom.
Otuširajte se
Po povratku se otuširajte. Tuširanje unutar dva sata po povratku kući učinkovita je mjera za zaštitu od krpelja.4 Tuširanjem možete krpelja ukloniti s tijela, čak i ako ne znate da ga imate. Krpelj se odmah ne prihvati na tijelo, pa ga se može isprati.
Pažljivo pregledajte svoje tijelo
Redovito se pregledavajte jer se krpelj može sakriti u odjeći ili drugdje u stanu, a na Vaše tijelo može se prihvatiti kasnije, za dan ili dva.
Pri pregledu tijela obratite posebnu pažnju na vlasište, dio iza ušiju, ispod pazuha i ispod prsa, u pupku, oko struka, na intimno područje i na stražnju stranu koljena.
Redovito se pregledavajte jer se krpelj može sakriti u odjeći ili drugdje u stanu, a na Vaše tijelo može se prihvatiti kasnije, za dan ili dva.
Zaštita od krpelja presudna je u sprječavanju oboljenja od Lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa.
Ako se krpelj već ugnijezdio u kožu, treba ga što prije ukloniti.
Najnovije studije kaže da do infekcije borelijom dolazi u manje od 12 sati nakon ugriza krpelja5, to je hitreje kot pogosto navajajo različni viri, ki določajo čas prenosa 24 ur.
Ili je krpelj zaražen borelijom možete provjeriti sa testom zaraženosti krpelja borelijom. Ako se krpelj već ugnijezdio u kožu i niste ga brzo uklonili, preporučujemo Vam testiranje testom na boreliju.
Viri:
1 Poland A. G. Prevention of Lyme Disease: A Review of the Evidence. Mayo Clinic Proceedings, 2001(76), 713-724.
2 Vazquez M. et al. Effectiveness of Personal Protective Measures to Prevent Lyme Disease. Emerging Infectious Diseases, 2008(14), 210-216.
3 Miller J. N. et al. Tick Bite Protection With Permethrin-Treated Summer Weight Clothing. Journal of Medical Entomology, 2011(48), 327-333.
4 Connally P. N. et. al. Peridomestic Lyme Disease Prevention: Results of a Population-Based Case-Control Study. American Journal of Preventive Medicine, 2009(37), 201-206.
5 Sertour N. et al. Infection Kinetics and Tropism of Borrelia burgdorferi sensu lato in Mouse After Natural (via Ticks) or Artificial (Needle) Infection Depends on the Bacterial Strain. Frontiers in Microbiology, 2018(9). Dostupno na: https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmicb.2018.01722/full(10.4.2019).
